POJAVA NOVIH TEHNOLOGIJA ZAHTJEVA I DRUGAČIJI PRISTUP UČENJU
Živimo u vremenima brze promjene u svim područjima znanosti, tehnologije, komunikacije i društvenog života. Svakim se danom pitamo do koje nas mjere škole pripremaju za te promjene i za život u novom multimedijalnom okruženju.
Djeca i adolescenti provode manje vremena u školi nego s prijateljima ili unutar ostalih društvenih zajednica (obitelj, klubovi, društva, religijske institucije i tome slično).
Stručnjaci u području obrazovanja pokušavaju predvidjeti promjene u sadržaju i traže se nove metode pristupanja učenju.
Traže se odgovori na ključna pitanja kao što su: što bi trebalo učiti; kako bi trebalo učiti; gdje bi trebalo učiti; zašto bi trebalo učiti; i kako su ti odgovori povezani s učenjem u novom okruženju?
KOGNITIVNE MAPE KAO JEDNA OD NAJUSPJEŠNIJIH METODA UČENJA I ZAPAMĆIVANJA
Mentalna mapa je sredstvo koje pomaže da kvalitetno organiziramo neko znanje, a njegov prikaz omogućuje nam lakše tumačenje. Praksa je da niz pojmova razgranamo na manje pojmove, te na taj način naš mozak brže svladava kompleksnije sadržaje, a pomoću vizualnog također čini učenje zabavnijim iskustvom.
IZDVAJANJE BITNO OD NEBITNOG
U svakom slučaju, kognitivna mapa potiče na kreativnost i na višestrano, sveobuhvatno razmišljanje.
Ovaj model vrlo je jednostavan i dobar putokaz pri rješavanju raznih problema.
Kognitivne mape polučile su odlične rezultate u brainstorm metodi pomoću koje zaposlenici dolaze do inovativnih rješenja, te su školarcima olakšale svladavanje hrpe gradiva u najkraćem roku.
